Vežbanje i njegov uticaj na zdravlje
Često čitamo o značaju i uticaju koje vežbanje ima na naše zdravlje. Vežbanje ne samo da je dobro za mršavljenje, već je dobro za razvoj mišića, život bez bolova, bolju kondiciju, bolju koncentraciju i veću snagu. U ovom tekstu izdvojio sam 9 razloga, zbog kojih ćete ići na vežbanje svakog dana.

redovno vežbanje utiče na kvalitetniji život
Vežbanje povoljno utiče na držanje tela
PRVI RAZLOG ZA VEŽBANJE – Neosporno je dokazano da vežbanje poboljšava elastičnost mišića koji drže skelet. Na ovaj način se potpomaže održavanje živahnog i uspravnog držanja tela. Sa druge strane, često kod odraslih vidimo opušteno i mlohavo držanje tela koja je posledica sedentarnog načina života. Ovako loše držanje često je posledica dugoročnog zamora nastalog usled slabih mišića koji se lako zamaraju. Loše držanje tela odgovorno je za mnoga takozvana manja oboljenja od kojih često pati neaktivni deo stanovništva.
Vežbanjem se uklanja bol u donjem delu leđa
DRUGI RAZLOG ZA VEŽBANJE – Kod nekih slučajeva glavni uzrok bolova u donjem delu leđa treba tražiti u nedostatku fizičke aktivnosti. Ova vrsta bola može biti posledica slabosti ligamenata koji povezuju pršljenove, čime kičma gubi čvrstoću. Usled nepravilnog držanja tela dolazi do oslabljenih, istegnutih ili prenapregnutih mišiča u abdominalnom delu i u predelu donjeg dela leđa. Razlog treba tražiti i u patološkim promenama ili nasleđenim manama.
Proučavanje normalnih osoba koje vežbaju pokazuju, da su njihovi leđni mišići najmanje tri puta snažniji od abdominalnih. Međutim, ljudi koji pate od bolova u donjem delu leđa obično nemaju tako jake mišiće na leđima.
Kod osoba koje pate od bolova u leđima, dolazi do izlečenja ukoliko primenjuju vežbe za ojačavanje leđnih i abdominalnih mišića.
Vežbanje ima kako preventivnu, tako i terapeutsku vrednost kad je reč o bolovima u donjem delu leđa.
Fizička aktivnost usporava proces starenja
TREĆI RAZLOG ZA VEŽBANJE – Redovno bavljenje fizičkom aktivnošću može znatno da uspori proces starenja i to na više načina:
- usporava se pad fizičke sposobnosti sistema krvotoka i muskulature
- odlaže se opšte fizičko pogoršanje karakteristično za starost
- smanjuje se mogućnost nastanka degenerativnih bolesti
- dolazi do povećanja energije i snage, čime se potencira radost i interes za život i pomaže sprečavanje hroničnog zamora
- uspostavlja se kontrola nad gojaznošću ili se sasvim sprečava
- vežbanjem se potpomaže održavanje optimalnog fizičkog izgleda i sprečavaju mnoge nezgode koje izaziva suvišno salo
- fizička aktivnost pruža rekreaciju i relaksaciju
- vežbanje poboljšava mentalno zdravlje i potpomaže varenje
- postoje neke indikacije po kojima je dugoročno bavljenje odgovarajućom fizičkom aktivnošću od vrednosti za produženje životnog veka
Fizička kondicija i sposobnost savladavanja izuzetnih situacija
ČETVRTI RAZLOG ZA VEŽBANJE – Ponekad se u svakodnevnom životu tvrdi da funkcionišemo »na dugme«.
Uvođenjem novih inovativnih rešenja, mnogi ljudi misle da im ne traba mnogo snage ili fizičke kondicije, da bi upravljali aparatima koji olakšavaju život. Da li je ovakva logika ispravna?
Jeste, ako je telo prilagođeno svakodnevnim navikama sedentarnog tipa i ako telo može da savlada sve napore koji pred njim stoje, čak i ako se ti poslovi rade sa gotovo punim kapacitetom snage. U neuobičajnim situacijama i neredovnim uslovima fizički nesposobno telo, često nije u stanju da dovoljno reaguje na zahteve koji mu se postavljaju. Količina normalne aktivnosti znatno varira ne samo od osobe do osobe i menja se usled promene posla, navika života ili usled različitih rekreacionih zahteva.
Navešću i neke druge okolnosti koje izazivaju abnormalno trošenje energije ili stavljaju povećane zahteve rezervama sposobnosti i efikasnosti kardio-vaskularnog sistema:
- pretrpljena ozleda dok se nalazimo izolovani – na primer ostajanje u automobilu posle saobraćajnog udesa-bez neposredne spoljne pomoći
- dugotrajna i teška fizička angažovanost prilikom katastrofa kao što su poplava, šumski požar, požar u kući, zalutalost u kraju koji nepoznajemo, padanje u duboku vodu sa odećom ili pokušaj spasavanja lica koje nije u situaciji sebi da pomogne
- trčanje da bi se stigao autobus ili tramvaj
- trčanje da bi se umaklo opasnosti
- izolovanost u zatvorenom prostoru duže vreme
- nesreće, povrede i operacije koje zahtevaju utrošak celokupnih ili većine telesnih rezervi da bi došlo do oporavka
Osoba fizički sposobna sposobnija je da se bori sa iznuđenim izuzetnim situacijama u odnosu na osobe koje nisu fizički aktivne.
Pravilno formiranje tela kod dece
PETI RAZLOG ZA VEŽBANJE – Otkriću vam još nekoliko proverenih koristi od redovnog bavljenja vežbanjem:
- vežbanje povoljno utiče na fizički rast u toku detinjstva, mladosti, pa čak i u prvim godinama punolestva
- vežbanje utiče na vidljivo povećanje muskulature
- vežbanje utiče na povećane vitalne sposobnosti i na povećanje i ojačanje skeletnih kostiju
- vežbanjem se poboljšava neuromuskularna veština – besprekorna i efikasna koordinacija muskularnog i nervnog sistema
- redovno vežbanje pomaže održavanju uredne stolice, pa se na taj način sprečava zatvor
Sa poboljšanjem neuromuskularne veštine troši se mnogo manje energije pri fizičkoj aktivnosti, tako da ta aktivnost postaje mnogo manje zamorna, a zabavnija. Isto tako, poboljšavaju se reagovanja čula i refleksi. Od mišićne aktivnosti imaju koristi ne samo srce, već i unutrašnji organi kao što su pluća, creva, jetra i endokrine žlezde.
Fizička aktivnost i sprečavanje nervne napetosti
ŠESTI RAZLOG ZA VEŽBANJE – Jako je teško izmeriti količinu nervne napetosti koja postoji kod velikog broja ljudi pre i posle naporne fizičke aktivnosti. Klinički i empirijski podaci očigledno ukazuju na to da vežbanje i fizička aktivnost pozitivno deluju kod smanjenja tenzije. Isuviše aktivni umovi u nedovoljno aktvinim telima imaju često potrebu za fizičkim oslobađanjem nagomilane emocionalne muskularne napetosti, do koje, kako izgleda, dolazi putem akcije skeletnih mišića.
Veoma raširena pojava preterane napetosti ukazuje na to, da su mnogi ljudi nasposobni da dođu do zadovoljavajućeg stepena relaksacije. Sportovi, igre i drugi vidovi fizičke aktivnosti pružaju prihvatljiv izlaz za emocije, koje bi inače u uslovima savremene kulture, ostale zatvorene i potisnute. Za razliku od sportskih aktivnosti, gde je potrebno da organizujete više članova, odlazak u teretanu vam nudi mogućnost da samostalno vežbate. Zbog toga, ljudi doživljavaju odlazak u teretanu kao svojevrsni ventil od preterane napetosti.
Mišićna aktivnost stvara osećaj ispunjenosti i zadovoljstva koje brzo razvejava nagomilana nezadovoljstva i stresove. Prijatan zamor posle fizičke aktivnosti, u stvari odmara, pa na taj način pozitivno deluje i na mentalno zdravlje. Brige nagomilane u toku dana često nestaju ako se usredsredimo na neku fizičku vežbu. Učestvovanje u fizičkim aktivnostima, isto tako pomaže pri otklanjanju osećanja hroničnog zamora i formiranju dobrog raspoloženja usled same činjenice što je čovek zdrav.
Vežbanje utiče na poboljšanje ličnosti
SEDMI RAZLOG ZA VEŽBANJE – Učestvovanje u igrama i sportovima, ukoliko se pravila inteligentno poštuju, može doprineti u izgradnji ličnosti. Svakako će uticati i u razvijanju društveno-korisnih veština. To je tako, zato što se uzajamno uzimanje i davanje i saradnja u igri između učesnika, suštinski ne razlikuje od svakodnevnih aktivnosti.
U igrama i sportovima moguće je razviti osobine kao što su lojalnost grupi, timski rad, realistička procena sebe i drugih, smisao za rukovođenje, saradnja, pridržavanje pravila, istrajnost. Iz ovoga proizilazi da lica sa nadprosečnim fizičkim veštinama imaju bolje formiranu ličnost, a takođe se i bolje prilagođavaju, nego lica koja nisu dovoljno fizički spretna.
U detinjstvu je nedostatak fizičkih znanja ozbiljna prepreka da se bude prihvaćen od drugova u igri. Sa druge strane, mnoga dugotrajna prijateljstva počela su za vreme igre ili pri bavljenju sportovima.
Proučavanja osobina koja su karakteristična za rukovođenje ukazuju na to da posedovanje nadprosečne fizičke veštine, igra važnu ulogu tokom detinjstva i mladosti. Prilikom određivanja ljudi koji su sposobni da rukovode poslom obično se biraju ljudi koji su spretni i imaju više smisla za organizaciju.
Vežbanje pomaže mentalnoj sposobnosti
OSMI RAZLOG ZA VEŽBANJE – Obzirom na to da posle fizičke aktivnosti često dolazi do mentalne i fizičke relaksacije, mnogi smatraju da redovno vežbanje u znatnoj meri pomaže boljem funkcionisanju mentalnih procesa. Tako je više javnih ličnosti posvedočilo da im je u njihovom umnom radu koristilo učešće u fizičkim aktivnostima.
Studenti koji su više fizički angažovani pokazuju bolji uspeh na fakultetu, dok kod studenata koji nisu fizički aktivni to nije slučaj.
Fizička sposobnost i opšte zdravstveno stanje
DEVETI RAZLOG ZA VEŽBANJE – Veruje se da osobe sa optimalnom fizičkom sposobnošću poseduju otpornost prema bolestima kao što su paraliza, velike boginje, dfterija i slične. Sada se zna da je specifičnu otpornost moguće steći samo vakcinacijom. Ovo je posebno važno u vreme kada se borimo sa Covid-19 virusom. Veruje se da zdrave i fizički aktivne osobe mnogo se lakše bore sa ovim opakim virusom.
Fizički sposobne osobe poseduju veći stepen opšte otpornosti, a to im omogućuje da uspešno izbegavaju manje bolesti. To su bolesti tipa prehlade (nazeb i kijavica).
Ovo nije slučaj sa osobama koje većinu dana provode sedeći i koje su fizički neaktivne, oni se uglavnom loše fizički osećaju. Stepen fizičke aktivnosti uslovljen je opštim fizičkim zdravljem.
Lekari tvde da zdrave i fizički aktivne osobe mogu uspešno da se suprostave uobičajnim slabostima sredovečnog doba kao što su glavobolje, šećerna bolest, smetnje u varenju, zatvor, gubljenje daha, smetnje u bubrezima, hronični umor i kiselina u stomaku. Ovo se delimično pripisuje poboljšanoj cirkulaciji krvi, izazvanoj povećanim protokom venozne krvi usled aktivnosti mišića. Na taj način se poboljšavaju biohemijski procesi u telu, čime se pomaže u sprečavanju nelagodnosti i bolesti izazvanih nepravilnom hemijskom ravnotežom u telesnim sistemima.
Lekari preporučuju fizičku aktivnost kao terapiju u izvesnom broju slučajeva kao što su:
- poboljšanje ili ispravljanje telesnih pokreta
- povećanje snage mišića
- poboljšanje fizičke sposobnosti pre i posle operacije ili nakon porođaja
- oporavak nakon povrede
- olakšanje u periodu trudnoće, a kasnije i porođaja
- uspešnije uklanjanje kamena u bubregu